Danas obilježavamo 31. godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 25. obljetnicu završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Ove godine taj datum Hrvatska dočekuje potpuno integrirana u Europsku uniju – kao članica schengenskog prostora i europodručja.
Datumi 15. siječnja 1992. i 15. siječnja 1998. ključni su i sudbonosni u suvremenoj hrvatskoj povijesti i za hrvatsku državnost, odnosno samostalnost i puni suverenitet. Dan međunarodnog priznanja Hrvatske spomen je na trenutak u kada je svijet priznao neovisnost hrvatske države. Mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja pod puni suverenitet i ustavno-pravni poredak vraćen je posljednji dio dotad okupiranog hrvatskog teritorija, bez ispaljenog metka ni izgubljenog ljudskog života. Stoga ova dva povijesna događaja obilježavamo zajedno na današnji dan uz ponos na sva zajednička postignuća u protekla tri desetljeća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su u Domovinskom ratu podnijeli žrtvu za slobodu Hrvatske.
Prijenosom svojih iskustava iz mirne reintegracije, kao i znanjima iz eurointegracijskog procesa, Hrvatska kontinuirano pruža podršku Ukrajini, u svom hrabrom otporu na brutalnu rusku agresiju. Kao zemlja koja je i sama bila žrtva vojne agresije i teritorijalnih prisezanja, Hrvatska, da nije stala na strani napadnute Ukrajine, osim što bi se moralno diskreditirala i svrstala na krivu stranu povijesti, dovela bi u pitanje i vlastito pravo na slobodu, legitimnost borbe hrvatskih branitelja i uspostavljen teritorijalni integritet te puni suverenitet.
Temelj za provedbu mirne reintegracije okupiranih dijelova istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te uspješni dovršetak mirovne misije Ujedinjenih naroda kojom je to područje Hrvatska vratila u svoj ustavno-pravni poredak bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. studenog 1995. Njime je od Vijeća sigurnosti UN-a od takozvanih sukobljenih strana zatraženo da se u prijelaznom periodu uspostavi mir i sigurnost. Na području koje je 1991. s opsadom i herojskom obranom Vukovara pretrpjelo ogromne civilne i vojne žrtve, tada je mirnim putem okončan rat i uspostavljen mir, pri čemu su izbjegnute nove žrtve i nova ratna stradanja.
Erdutski sporazum označio je i početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, kao i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica svojim domovima. Posebnu su važnost ovi događaji imali za Vukovar i Vukovarce koji su nakon više od sedam godina progonstva napokon dočekali siguran povratak u svoj grad.
tekst i foto; Vlada RH (vlada.gov.hr)
