Na rođendan najznačajnije hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, 18. travnja 2023. u Ivaninoj kući bajke u Ogulinu predstavljen je najnoviji prijevod Priča iz davnine.
Radi se o prijevodu na međunarodni jezik esperanto u izdanju đurđevačkog Dokumentacijskog esperantskog centra i o knjizi koja je gotovo u potpunosti realizirana od đurđevačkih stvaratelja.
Naime, nakon što je još 1989. za esperantski časopis za književnost i kulturu Koko, kojeg je izdavao tadašnji đurđevački Esperantski klub Picok, Zdravko Seleš preveo Šumu Striborovu, on je za ovo izdanje preveo još dvije bajke, a četiri je preveo voditelj projekta Josip Pleadin, koji je u svojim istraživanjima esperantske povijesti našao i davni prijevod Jagora bračnog para Ante i Milice Gropuzzo iz Rijeke.
Knjiga je opremljena i pogovorom Božice Jelušić, koji je također iz priloga časopisa Koko, za koji je tada ilustracije napravio Zdravko Šabarić, a za ovo izdanje ilustracije su pripremili učenici Osnovne škole Đurđevac, pod vodstvom Sanje Flajs Vidaković i Zorana Vidakovića, koje je za knjigu fotografirao ravnatelj Danijel Domišljanović.
U Ogulinu se na predstavljanju ovog vrijednog izdanja pojavio pun autobus esperantista i suradnika iz Đurđevca, Bjelovara Nove Rače i Zagreba te predstavnici Esperantskog društva Rijeka, koje je, uz Grad Ogulin, sufinanciralo knjigu. Nakon uvodnih pozdrava voditeljice Ivanine kuće bajke Tihane Turković i ogulinskog gradonačelnika Dalibora Domitrovića, predstavljanje su preuzeli Josip Pleadin, koji je nazočne upoznao s pričom o nastanku i sudionicima u projektu, Božica Jelušić, koja je govorila o Ivani Brlić-Mažuranić iz nove vizure, ostavljajući susret s tekstom u knjizi za poseban doživljaj te Zdravko Seleš, koji je pročitao svoju pjesmu Našoj baki Ivani, objavljenu 1991. u dvojezičnoj pjesničkoj zbirci Noćnik/Noktulo i esperantsku i hrvatsku verziju odlomka iz Šume Striborove. Šuma Striborova bila je i završni momenat predstavljanja: nju je u jednoj sceni pred publiku donijela grupa malih glumaca iz Bjelovarskog kazališta, koje je upravo nedavno predstavu premijerno izvelo u Bjelovaru.
U predstavljanju je spomenut i esperantski prijevod Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića, koji je vjerojatno najbolje pokazao vrijednost esperanta kao jezika mosta za hrvatsku kulturu. Naime, tradicija esperanta u Hrvatskoj 2019. godine proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom, a Hlapić je preko esperanta preveden na japanski, bengalski, kineski, perzijski, vijetnamski i korejski. Kako će i Priče iz davnine na esperantu otputovati širom svijeta, nadamo se de će se ljepota bajki naše bake Ivane vratiti do Đurđevca i Ogulina u nekom egzotičnom prijevodu.
Tekst: Zdravko Seleš
Izvor fotografija: Ivanina kuća bajke
