FOTO/VIDEO Međunarodni dan ljubavi prema kućnim ljubimcima: Obitelj Đuričić iz Đurđevca i njihovi egzotični ljubimci
Danas obilježavamo Međunarodni dan ljubavi prema kućnim ljubimcima.
Iako većina ljudi na spomen kućnog ljubimca prvo pomisli na psa ili mačku, mi smo razgovarali s osobom koja ima pomalo neuobičajene kućne ljubimce.
Dražen Đuričić iz Đurđevca zajedno sa svojom obitelji brine o bradatoj agami, jemenskom kameleonu, crested gekonu, dvije patuljaste koze, dva psa i tri mačke. Na radnom mjestu skrbi i o indonezijskom skinku plavoga jezika (Tiliqua) te jednogodišnjem mužjaku zmije jajčare.
Njegova ljubav prema gmazovima započela je još u djetinjstvu, kada je pomagao u brizi za domaće životinje. Polaskom u školu učlanio se u lokalne udruge za zaštitu životinja, a s vremenom je interes prerastao s domaćih na, kako kaže, „one i ne tako domaće“ vrste. Svoj je put nastavio kroz veterinarstvo te trenutno radi kao docent na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za fiziologiju i radiobiologiju. Napisao je i nekoliko knjiga kako bi ljudima približio znanje i pravilnu brigu o životinjama.
Kroz svoj život Dražen je bio vlasnik preko 90 vrsti životinja, a neke od njih su bile i piranje, zamorci, patuljasti poniji, konji, razne ptice i ribe, otrovne žabe, zmije i gušteri.
Njegova je obitelj, iako nisu svi ljubitelji takvih životinja, prihvatila njegov hobi te mu izrazito pomaže kod hranjenja i brige za kućne ljubimce.
-Jednom nam je iz terarija pobjegao geko, ali nisam to smio reći svojoj supruzi pa sam je poslao van s nekim izgovorom dok sam ga ja tražio po kući. Potraga je trajala čak tri dana dok ga na kraju nisam pronašao na zavjesi- otkriva Dražen kroz smijeh.
Kako ističe, briga za takve kućne ljubimce nije nimalo jednostavna.
-Posjedovanje gmazova kao kućnih ljubimaca zahtijeva specifične uvjete i znanje. Nužno im je osigurati odgovarajući terarij s precizno kontroliranom temperaturom, vlagom, UVB rasvjetom, kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje metabolizma i sinteza vitamina D3- rekao je Đuričić.
Prehrana gmazova mora biti prilagođena vrsti jer su neki gmazovi biljojedi, neki su mesojedi, dok određene vrste zahtijevaju živi ili posebno pripremljeni plijen.
-Većina vrsta uopće ne pokazuje izraženu potrebu za maženjem i dodirom poput pasa ili mačaka, a nepravilno rukovanje i predugi kontakt s takvim životinjama može izazvati i stres. Potrebno je voditi računa o određenim higijenskim mjerama jer gmazovi mogu biti prijenosnici bakterija, zoonoza i svakako je potrebno provjeriti zakonske propise koje vrste se mogu držati kao kućni ljubimci- dodao je.
Životni vijek pojedinih vrsta može biti prilično dug što podrazumijeva i dugoročnu obvezu vlasnika.
Kakve god kućne ljubimce imali kod kuće, počastite ih danas sa nekom poslasticom ili igračkom i na taj način im pokažite svoju ljubav prema njima.
Fotke ustupila: Ana Marija Đuričić
