Opasnost od naleta vozila na divljač na cesti, gdje tom prilikom u većini slučajeva nastaju materijalne štete na vozilima koje mogu biti vrlo visoke, a u nekim slučajevima lakše ili teže stradavaju vozač ili putnici u vozilima, dok divljač u većini slučajeva ugiba od posljedica udara vozila, posebno je visoka u blizini šuma, što je jutros na Podravskoj magistrali iz prve ruke iskusio vozač koji je naletio na košutu.
Obzirom da se nesreća dogodila na koncesijskom području Lovačke udruge „Zeko” Kalinovac, o naletima na divljač smo se informirali kod lovnika društva Branka Jančijeva, koji je rekao kako na području Lovačke udruge „Zeko” Kalinovac, godišnje bilježe 20-ak naleta.
Kako reagirati kod naleta na divljač?
„U slučaju da dođe do naleta na divljač, zove se Policijska postaja koja na licu mjesta obavlja uviđaj kako je došlo do udarca i o tome obavještava Lovačku udrugu ili društvo koje je nadležno za to područje.” – rekao je za početak.
Što s divljači na koju je bio nalet?
„Životinja koja je udarena pripada lovačkoj udruzi na čijem je teritoriju udarena, a ako je ranjena, zadatak lovaca je da je što prije pronađu. Divljač se traži u pravcu u kojem se kretala i najčešće se pronađe u teškom ili beživotnom stanju.” – napomenuo je Jančijev.
Tko snosi troškove naleta?
„Nekoć je u tim situacijama odgovornost za naknadu štete prilikom naleta na divlju životinju bila na lovačkom društvu koje upravlja najbližim lovištem od mjesta nesreće, a od 2018. Ministarstvo poljoprivrede je počelo ugovarati jedinstvenu godišnju policu za pokriće svih štetnih događaje te vrste na razini cijele države.” – zaključio je.
Koje bi savjete dali vozačima?
„Svakako bi istaknuo da obrate pozornost i uspore vožnju kada vide znak „Divljač na cesti” ili „Lov u tijeku”, jer postoji mogućnost da će divljač iz šume istrčati na prometnice. Isto tako, veliku pozornost usmjerite vožnji noću i u ranim jutarnjim satima kad je divljač najaktivnija. Ukoliko ugledate divljač, pratite njihovo kretanje i smanjite brzinu kretanja, a ako ste vozilom naletjeli na divljač, obavijestite policiju.” – rekao je Branko Jančijev.
Koja je općenito zadaća lovaca, u odnosu na postupanje prema životinjama i prirodi?
„Lovci ne hrane nego prihranjuju divljač, jer da ih hrane onda bi se divljač ponašala kao i domaće životinje. Na našem prostoru obitava jelenska i srneća divljač, divlje svinje, fazani, zečevi, prepelice, manjim dijelom trčke i nametnici, čagljevi kojih je sve više, tu su lisice, kune i dabrovi. Što se ove zad
nje kategorije tiče, iako prave velike štete na drveću, smatra se da je to njihova životna navika i zakonom su zaštićeni. Također postoje i pojila, a nijedna životinja za to nije zakinuta. Briga o prirastu je također na najvišoj razini, a evidencija koliko i koje će se životinje odstrijeliti, mora biti u planu i programu svake lovačke udruge, pa tako i naše.” – zaključio je Branko Jančijev.
Od 2018. do 2022. Ministarstvo poljoprivrede RH ukupno je dodijelilo 108,9 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Republike Hrvatske.
Napomenimo da vozač vozila koji sudjeluje u naletu na divljač na cesti, odgovara u prekršajnoj domeni sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ukoliko se utvrdi da j
e do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio nepropisnom ili neprilagođenom brzinom kretanja vozila.
Dodajmo i kako za razliku od divljih životinja, za štetu nastalu od naleta na domaće životinje, pod uvjetom da je vozač prilagodio brzinu kretanja uvjetima na kolniku tako da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, odgovoran je vlasnik životinje kojemu slijedi i prijava zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tekst i foto: Silvija Zidar i Martina Sabađija Buđak, foto; arhiva LU Zeko Kalinovac
