Veliki interes za izložbu Joana Miroa: „pjesnik boja“ u Muzeju Grada Đurđevca bit će do kraja listopada

Muzej Grada Đurđevca s atraktivnim galerijskim prostorima u potkrovlju utvrde Stari grad ovom sedmom po redu inozemnom izložbom još se jednom potvrdio kao jedinstvena muzejska institucija u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a Grad Đurđevac kao sredina koja prepoznaje i cijeni prave umjetničke vrijednosti i želi ih približiti svojim stanovnicima.

Naime, osim lokalnog stanovništva, ovih ljetnih mjeseci zabilježen je i značajan porast broja posjeta stranih gostiju. Nakon izložbi velikog Picassa, Chagalla, Dalija, da Vincija, Hundertwassera & Hasegawe te Toulouse-Lautreca, najnovija izložba Joana Miroa mamac je za ljubitelje likovne umjetnosti i turiste.

– Gotovo da nema dana kad nam ne dođe netko iz Njemačke, Italije, Mađarske, Češke, SAD-a, ističe Edita Janković Hapavel, ravnateljica Muzeja grada Đurđevca, sigurna da će do do 31. listopada ove godine, do kada će izložba biti otvorena za posjetitelje, njihov broj premašiti sva očekivanja.

U sinergiji s ostalim sadržajima u Muzeju i oko njega uspijevamo sve projekte, a posebno ovakve velike inozemne izložbe, učiniti samoodrživima i pred velikim brojem posjetitelja promovirati našu kulturu, umjetnost i tradiciju. To je garancija da će se one i dalje u galerijskim prostorima Muzeja u Starom gradu i dalje odvijati, ističe ravnateljica Edita Janković Hapavel.

Joan Miró (1893.-1983.), je katalonski slikar, grafičar, kipar i keramičar, jedan od najznačajnijih predstavnika moderne umjetnosti. Rane poticaje iz slikarstva Van Gogha, fovista i kubista pretvorio je pod utjecajem dadaista i nadrealista u osebujan poetski i bajkoviti likovni svijet u kojemu su spontanom i magijskom primjenom boja i biomorfnih oblika naznačeni i neki od njegovih stalnih motiva: žene, ptice, kukci, oči, sunce, mjesec i zvijezde. Taj svoj svijet Miró je širio na scenografiju, kostimografiju, skulpturu, keramičke murale, vitraje i tapiserije, a od 1950-ih sve intenzivnije i na grafičku umjetnost koja čini važan dio njegovog opusa.
Među izloženim su radovima listovi u tehnici pochoira po seriji gvaševa Zviježđa (Constellations) koju je Miró smatrao jednom od svojih najznačajnijih serija, litografije iz Quelques fleurs pour des amis posvećene njegovim prijateljima, ilustracije u suhoj igli za knjigu L’issue dérobée pjesnika J. Dupina te bakropisi za Càntic del Sol sv. Franje Asiškog.