Održivo gospodarenje otpadom u Đurđevcu, Peti; “Rezultati su dobri, građani su savjesni iako ima mjesta za poboljšanje, na sortirnici djelatnici ručno odvajaju otpad, imamo jedan zaokruženi proces”
Reciklažno dvorište u Đurđevcu je službeno s radom započelo 2016. godine, ukupne je površine 4895 m2 na kojoj se nalaze 24 kontejnera i 33 različitih spremnika kao prostor namijenjen odvojenom skupljanju posebnih vrsta otpada.
Jurica Peti administrativni referent na Reciklažnom dvorištu u Đurđevcu pojasnio nam je kako kroz godine svijest građana o odvajanju otpada i održivom gospodarenju otpadom sve više raste, što je vidljivo i iz količine prikupljenog odvojenog otpada.
– U počecima je količina odvojeno prikupljenog otpada bila skromna, no nakon što je u Đurđevcu počela podjela kanti za odvojeno sakupljanje otpada 2021. godine kao i postava sve većeg broja spremnika i kontejnera za posebne vrste otpada diljem Grada i prigradskih naselja, fond prikupljenog odvojenog otpada se povećao i sad smo na 40-ak posto prikupljenog odvojenog otpada – rekao je Peti te dodao kako u Đurđevcu postoji zaokruženi proces razvrstavanja otpada otkako je krajem prošle godine s radom započela i sortirnica.
Peti je pojasnio i kako izgleda proces daljnje obrade prikupljenog otpada u đurđevačkom Reciklažnom dvorištu i sortirnici;
– Nakon što zaprimimo otpad, prvo ga važemo na vagi i dijelimo u komore namijenjene za određenu vrstu otpada, odnosno papir ili plastiku, gdje to naši djelatnici ručno odvajaju, a potom taj isti otpad ide u sortirnicu na pokretnu traku gdje se vrši daljnje sortiranje otpada – dodaje Peti.
Istaknuo je i kako su građani dobro osviješteni o odvajanju otpada no još uvijek ima prostora za napredak.
Apeliram na građane da više pažnje obrate na stanje i čistoću otpada koje odlažu. Primjerice, treba oprati boce ili tetrapake od mlijeka kao i ambalaže od hrane, jer u tom slučaju iako je takva ambalaža odvojena, ako je prljava, odvajanje otpada nije ispunjeno jer takve predmete moramo izdvojiti – kaže Peti i ističe da taj proces ne obavljaju roboti već ljudi, odnosno radnici u sortirnici, što posebno zbog smrada i higijene otežava rad, naročito u ljetnim mjesecima.
– Nakon što otpad prođe kroz sortirnicu balira se u bale. Bale se potom skladište i kad se skupi određene količina, predaje se opskrbljivaču na daljnju obradu – rekao je Peti.
Da je sortiranje otpada složen posao, potvrdio je i Marijan Željko, djelatnik Reciklažnog dvorišta.
– Otpad sortiramo ručno, i treba paziti pri sortiranju jer ima više vrsta plastike, papira, koji svaki zasebno odvajamo. Često u otpadu nailazimo i na otpad ili smeće koje na pripada u spremnik u koji je ubačeno. U plastici nailazimo i na raspadnute ostatke hrane, što nam otežava rad osobito pri visokim temperaturama. No, ipak su to više izuzeci nego pravilo – ističe Željko.
Uz otpad koji stigne redovitim prikupljanjem otpada, građani mogu i samostalno besplatno dovesti otpad na reciklažno dvorište i to neograničene količine papira, plastike, stakla, metala i tekstila, dok u ograničenim količinama u toku jedne godine jedno domaćinstvo može besplatno predati do:
- 10 litara jestivog ulja
- 5 litara motornog ulja
- 1 kg opasnog otpada
- 4 m3 glomaznog otpada
- 4 m3 biorazgradivog otpada (bez granja)
- 1 m3 granja svezanog u snopove
- 200 kg građevinskog otpada (otpad zapakiran u vreće nastao održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u količini ne većoj od 200 kg u uzastopnih 6 mjeseci.)
Kako ističe Peti, količina odvojeno prikupljenog otpada, naročito plastike, raste tijekom ljetnih mjeseci, a građani se mogu obratiti za sva dodatna pitanja i savjete oko pravilnog razvrstavanja i odvajanja otpada u radnom vremenu Reciklažnog dvorišta; u periodu od 01.03. – 31.10., od ponedjeljka do petka od 07 -17 sati i subotom od 08 -12 sati te u periodu od 01.11.-28.02., od ponedjeljka do petka od 07:30 -15:30, te subotom od 08 -12 sati.
Objava ovog članka sufinancirana je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
foto; Podravski radio (Anja Čorba)
tekst; Martina Sabađija Buđak
